Udruga žena Romkinja Hrvatske BOLJA BUDUĆNOST

Zagreb,  Avenija M. Držića 4

01 6110 311

www.uzrh-bb.hr

Izradu mrežne stranice sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Udruga žena Romkinja Hrvatske BOLJA BUDUĆNOST, zajedno s udrugama Kultura Nova i iDEMO - Institutom za demokraciju, pokrenula je projekt TeatarR, kojem je cilj unaprijediti mogućnosti uključivanja romske djece i mladih osoba, kao populacije u nepovoljnom položaju, povećanjem njihovih kompetencija u umjetničkom izražavanju, jačanju njihovih osobnih i međuosobnih vještina. Kroz projekt će se ojačati kapaciteti svih navedenih partnera te uspostaviti TeatarR kao mjesto socijalnog uključivanja djece i mladih osoba Roma, kroz niz edukativnih i kreativnih aktivnosti, što će utjecati direktno na osnaživanje za produkciju kulturno-umjetničkih događaja, na njihov osobni razvoj i time na njihovu konkurentnost na tržištu rada.

Kroz projekt se održava 12 radionica osobnog razvoja na niz vrlo važnih tema ključnih za jačanje kompetencija (samosvijest, samopouzdanje, komunikacija, timski rad, osobne i međuosobne vještine...), prilagođenih za ciljnu skupinu te edukativna radionica kazališne produkcije. Održat će se niz redovitih proba koje će pokrivati glumu, scenografiju, produkciju, a koje će biti snimane za potrebe rada sa sudionicima. Javni nastup na kraju je kruna, no proces je ključan.

Prva radionica jednim je dijelom bila posvećena prezentaciji projekta i ishodima koje je potrebno ostvariti, kao i upoznavanju sudionika s projektnim timom, trenerom i svih sudionika međusobno. Detaljno je predstavljen plan i teme radionica, kao i plan proba tijekom projekta.

Za uvod u temu korištena je priča o „Dvije krivo postavljene cigle“. Sudionici su vrlo zainteresirano sudjelovali u obradi teme samosvijesti koja je pokrivala istraživanja sebe i drugih, pojašnjenje i primjenu pojmova samosvijest, samopouzdanje i samopoštovanje, te razgovor o svakodnevnim situacijama u kojima prepoznaju važnost koncepta samosvijesti. Ključni trenutak je bio razumijevanje vlastitog funkcioniranja i otkrivanja ograničenja u realizaciji svojih potencijala.

Na kraju radionice predstavljen je koncept kontinuirane introspekcije i samoevaluacije kroz izgradnju zida pri čemu su sudionici s lakoćom u cigle upisivali naučeno.

1/1

Radionica ne temu motivacije pomogla je sudionicima da otkriju teorijsku podlogu motiviranja i samomotiviranja. Sudionicima je predstavljen i objašnjen koncept Maslowljeve teorije hijerarhije potreba, pri čemu su aktivno sudjelovali u prepoznavanju i povezivanju svake razine potreba s osobnim primjerima. Poseban interes i diskusija se razvila vezano uz samoaktualizaciju/samoostvarenje i mogućnosti koje prepoznaju kod sebe i drugih a na koje do radionice nisu obraćali pažnju.

Vježbe prepoznavanja jezičnih obrazaca i kako ih koristiti za samomotivaciju i motivaciju drugih su prepoznate kao daljnji alat za osobni razvoj (motivacija prema i motivacija od).

Na kraju radionice sudionici su na zidu upisali ključne aktivnosti koje mogu primijeniti u svom životu.

1/1

U trećoj radionici smo se bavili komunikacijom. Kroz interaktivan rad sudionici su prezentirali primjere i karakteristike dobre i loše komunikacije. Kroz koncept sante leda istraživali su što je sve vidljivo i nije vidljivo u komunikaciji i na koji način utječe na kvalitetu komunikacije. Samostalno su osmislili (uz pomoć unaprijed pripremljenih kartica s ključnim pojmovima) model komunikacije.

Vježbama u parovima su iskusili važnost verbalne, paraverbalne i neverbalne komunikacije (prema konceptu Alberta Mehrabiana) i utjecaj percepcije s ciljem prevencije nesporazuma i konflikata.

Ključni momenti su zabilježeni na zidu.

Sudionici radionice zajednički su istraživali ljudsku potrebu za kreativnošću kroz povijest. Samostalno su došli do zaključka da je kreativnost imanentna svakom ljudskom biću i da je ona svakodnevno prisutna u životu.

Prezentacija o kulturnim i kreativnim industrijama u EU je sudionike potakla na diskusiju koje su poslovne perspektive kreativnosti u Hrvatskoj i EU.

Predstavljen im je koncept lijeve i desne polutke mozga i funkcija koje svaka polutka ima (lijeva: dominantna za jezik, znanost, procesuiranje onoga što čujemo i upravljanje većinom govora, zadužena je i za logično i egzaktno matematičko računanje, povlači podatke iz pamćenja; desna: odgovorna za prostorno snalaženje, osjećaje, intuiciju, prepoznavanje lica i procesuiranje glazbe, obavlja matematičke zadatk e,pomaže vizualnom razumijevanju i čini smislenim ono što vidimo, ima ulogu u jeziku osobito u interpretiranju konteksta i tona glasa neke osobe).

Sudionici su tijekom radionice sudjelovali u timskim aktivnostima i samoprocjeni svoje kreativnosti.

Ova radionica je kod sudionika izazvala veliko zanimanje jer im je tema vrlo bliska. Definirali su samostalno što je za svakog od njih multikulturalnost i koja su njihova osobna iskustva kao pripadnika nacionalne manjine. Zanimljivo je bilo čuti pozitivna iskustva koja imaju u gradu Zagrebu, a potreba koja je prepoznata kao ključna za multikulturalno društvo jest međusobno poštivanje. Vježbom Vlak tolerancije sudionici su u parovima istraživali uobičajene predrasude prema ljudima koji su po bilo kojoj karakteristici drugačiji i svoje stavove prema drugima.

Tema timskog rada obrađena je kroz „Lov na blago Zagreba“. Formirani su timovi koji su dobili neovisnog pratitelja i mape šireg centra Zagreba s ucrtanim kotama. Svaki je tim mogao odabrati svoj put i taktiku kako da što uspješnije savladaju timski zadatak. Na svakoj koti je tim od pratitelja dobio pitanje na koje tim treba dati odgovor. Pitanja su pokrivala područje povijesti grada, kulturnih znamenitosti i tema koje su kroz radionice do sada obrađene.

Konačni cilj svih timova je bio susret na finalnoj lokaciji gdje smo razmijenili impresije, učenja i uvide o tome što sve znači timski rad i koliko su rezultati bolji i do njih se lakše dolazi kada se timski radi.

7. Radionica - Tema: Međuosobne i grupne vještine 

Radionica Međuosobne i grupne vještine počela je osvrtom na timski rad koji smo zajednički proveli u istraživanju Zagreba. Svaki je sudionik na individulanoj razini istražio svoju ulogu u timu i koje je svoje kvalitete, znanja i vještine stavio na raspolaganje drugima u timu. Naglasili smo važnost fokusa na svoje kvalitete čime dodaju vrijednost cjelokupnom timu.

Kroz vježbu kvadrata svaki je sudionik iskusio koliko je lakše raditi u timu i koliko smo međusobno ovisni jedni o drugima. Zaključak vježbe je bio da je timski rezultat uvijek bolji od individulnog, a iz aspekta procesa – sudionici su shvatili na kojim područjima im je vrijedno obraćati pažnju kako bi i u svakodnevnom životu uspjevali doći do kvalitetnijih rezultata koji neminovno prati i potiče njihov osobni razvoj.

Uvod u ovu temu bio je razgovor o iskustvima sudionika kako ih drugi, kao pripadnike romske zajednice doživljavaju. Evidentni su primjeri češćeg pežorativnog odnosa većine prema Romima. Detektirali smo zajednički da su osnova takvog odnosa neznanje, predrasude i stereotipovi u društvu.

Vježbe stvaranja vlastite percepcije različitih osoba temeljne samo na fotografiji dale su sudionicima uvid kako s lakoćom prosuđujemo (vrlo često pogrešno) ljude samo na temelju njihove vanjštine i potrebu da svakoj osobi damo priliku da se predstavi detaljnije kako bismo prepoznali njihove kvalitete i na njima gradili odnos.

Ključni stereotip, koji je izazvao veliku i žestoku diskusiju se odnosio na odnos i tretman društva prema muškarcima i ženama.

Burna diskusija poslužila je kao izvrstan primjer kako je lako složiti se u vježbi procjene nepoznatih ljudi na temelju fotografije, a kako prevladaju emocije i sustav vrijednosti kada smo sami involvirani u određeni događaj.

Radionica na temu osobnih vještina omogućila je sudionicima introspekciju vještina koje imaju i koje su stekli tijekom edukacije na ovom projektu (uz pomoć vježbe Rijeka učenja). Zanimljivo je bilo osvijestiti koliko mnogo su sudionici naučili, a još i više što su sami napomenuli da, iz radionice u radionicu, uviđaju koliko su važna učenja za život koja stječu u Teatru Roma. Nadovezali su se i na kazališne probe i podijelili svoje viđenje koliko je važno što paralelno uče i primjenjuju ono što nauče. Posebno valja istaknuti motivaciju koja, kako se projekt zahuktao, raste i kvaliteta pitanja i promišljanja postaje sve bolja.

Ova radionica je bila prigoda da sudionici međusobno podijele svoja svakodnevna iskustva u kojima i u svojem okruženju dobivaju povratnu informaciju „da su se promijenili na bolje“.

Uvod u ovu temu bio je razgovor o iskustvima sudionika prilikom traženja posla. Veći dio sudionika na prepoznaje važnost pripreme i strukture razgovora za posao. Predstavljen je koncept Dijamant prezentacije i koncept pripreme prezentacije, kao i povezivanje sa svime što je na prijašnjim radionicama bilo razgovora.

Vježbali su individualne jednominutne prezentacije sa snimanjem na kameru (svaki sudionik je naknadno dobio svoju snimku zbog individualne analize) uz primjenu svega naučenog do sada. Vidljiva je bolja kontrola govora tijela i cijelog neverbalnog spektra, kao i pojava natruha strukture.

Žučna diskusija se povela oko primjene prezentacijskih vještina, a najveći uspjeh svih dosadašnjih radionica je svakako želja da nastave s učenjem i kada, jednog dana, projekt završi.

 

Radionica je održana u subotu, 1. 12., u KNAP-u, na Peščenici.  Grupa je podijeljena u 4 edukacijska dijela. Radionica je bila na temu "Priprema za javni nastup".

U prvome dijelu radionice, u trajanju od 60 minuta, polaznicima je prikazana prezentacija na temu "Priprema za javni nastup", a jedna od edukatorica podijelila je s polaznicima svoje iskustvo vezano uz javni nastup u kazalištu. Potom su polaznici imali kratku stanku za osvježenje u trajanju od 15 minuta.

U drugome dijelu radionice, u trajanju od 60 minuta, polaznici su dobili priliku javno nastupiti. Dobili su zadatak na originalan način ispričati viceve po izboru. Mogli su se koristiti mikrofonom i razglasom, a ostali su polaznici bili publika. Kako su u prezentaciji polaznici imali priliku upoznati stand-up komediju, u 3. dijelu dobili su zadatak ispričati neku svoju anegdotu u formi stand-upa (trajanje 30 min). U četvrtome dijelu (trajanje 30 min) polaznici su imali prilike pogledati snimke sa svojim nastupima kako bi dobili uvid u svoj nastup.

Radionica je održana u subotu, 19. 1., u KNAP-u, na Peščenici. Radionica je bila na temu "Produkcija kulturno-umjetničkih sadržaja".

U prvome dijelu radionice, u trajanju od 60 minuta, polaznicima je prikazana prezentacija na temu "Produkcija kulturno-umjetničkih sadržaja". Potom su polaznici imali kratku stanku za osvježenje u trajanju od 15 minuta.

U drugome dijelu radionice, u trajanju od 75 minuta, polaznici su dobili zadatak osmisliti vlastitu produkciju predstave. Na papirićima su im podijeljene uloge: producent, scenarist, redatelj, glumci, scenograf. Trebali su osmisliti priču, scenografiju, podijeliti uloge glumcima i pripremiti nastup.

Potom je bila stanka za večeru u trajanju od 30 minuta.

U trećem dijelu, (trajanje 45 min) polaznici su nastupili s pripremljenom predstavom.